/**************************************************
Planetary images courtesy of NASA (public domain)
1/12/2026
***************************************************/

<Link:LinkFile\PlanetEarthLink.link>
SolarSystemPicture
Narrator:

Zaaj lug nuov yog has txug lub nub, lub nplajTeb aav hab lub hli nrug ruo dlaab noj nub hab noj hli rawsLe kev tshawb pum nyob ruo huv internet.

Thawj dlaim dluob nuov muoj lub nub nyob ruo saab xumPhem hab 8 lub nplajTeb ruo saab xis.

Cov nplajTeb pib huv plawv moog ruo saab nrau muoj npe uo lug AasKiv rawsLe huv qaab nuov:
English:
1. Mercury
2. Venus
3. Earth
4. Mars
5. Jupiter
6. Saturn
7. Uranus
8. Neptune

Narrator:
Picture\Planet\milkyway.jpg
Lub nub vuog 8 lub nplajTeb nrug nwg ncig Milky Way Galaxy ze thaajTsaam 230,000,000 xyoo leMaam thoob 1 ncig.

Picture\Planet\sun.jpg
Lub Nub 
NoobNyoog: 4,603,000,000 xyoo
Kub: 5,778°K
Cheeb: 432,690 mais, hab nwg luj dluo aav 109 zag.
Dleb ntawm aav: 93,000,000 mais

Picture\Planet\milkyway.jpg
Lub nub yog 1 lub ntawm cov nubQub ntau7 kws pum nyob ruo sau ntuj. 
Nplaim nub ci siv sijHawm le 8 feeb leMaam tuoj txug nplajTeb aav. 
RawsLe nov tej quosLaug tau has txug cov kws ci nyob sau ntuj, puob tsuos paub txug lub nub, lub hli, cov nubQub, hab "puj suo kwv ntaas" kws yog 3 lub nubQub ci nyob uo 1 kaabSaab. Lug AasKiv hu 3 lub hov uo <Dialect:English> Orion's belt.
Narrator: "Puj suo kwv ntaas" cov nplaim ci yuov siv sijHawm le 1,344 nub xyoo losSis lug AasKiv hu uo <Dialect:English> "lightyears" <Dialect:Leeg>  leMaam ci tuoj txug nplajTeb aav.
DluoLe cov hov lawm, muoj tejZag, cov quosLaug sis tshe, tes puob tau tshev tas: "Phem le koj tes muoj 1 nub, 1 lub pobZeb yuov poob nrov poog sau ntuj lug raug koj vim koj txuj kev npam."
Qhov nuov yog yuov muob has tes yog cov pobZeb kws nyob ruo sau ntuj kws lug AasKiv hu uo <Dialect:English> "asteroids" Picture\Planet\Asteroids.jpg.

Narrator:
Yaav taag lug, peb Moob tub tsi muoj kev kawm, caag puob ho has txug cov pobZeb nyob sau ntuj. 

Picture\Planet\earth.jpg
NplajTeb Aav
NoobNyoog: 4,500,000,000 xyoo
Cheeb: 3,959 mais yogTas yug ntsuog huv nruob nraab ntawm saab nuov moog txug saab tim u.
TuobNeeg:  8,231,613,070 leej ruo xyoo 2025

NplajTeb aav yog 1 lub ntawm 8 lub nplajTeb, hab nwg nyob chaw qeb 3 ze ruo lub nub. Nwg tsi kub7 hab tsi no7 es nwg haLe muoj sa.
Thaum nwg ncig, nwg tsi ncig taug txuj kaab vuj kheej, tuobsis nwg ncig qaij 23.5° taug txuj kaab zuov caum lub nub. DluoLe, nwg kuj vuog lub hli nrug nwg. Nwg ncig saab nub poob moog ruo saab nub tuoj. Vim nwg ncig es haLe muoj nruobNub hab moNtuj. Yog nwg tsi ncig le lub toojLub, tes saab nub zab yuov kub heev, hab saab nub tsi zab tes yuov no heev.
1 xyoos, nwg ncig 365 nub hab 6 teev leMaam thoob lub nub 1 ncig, hab vim yog le hov es xyoo 4 haLe muoj 1 nub ntxiv kws yog muoj 366 nub.

Caij Ntuj
DluoLe, lub nplajTeb aav ncig qaij hab taug txuj kaab zuov lawm, nwg tseem ncig nce hab ncig nqeg caum lub nub es haLe muoj caij ntuj tshab, ntuj naag, ntuj tsaug hab ntuj no.

RawsLe suovDlawg paub txug naj nub nuov, nplajTeb aav tuob lub haLe yog lub kws muoj tuobNeeg, hab lwm tsaav kws muoj sa nyob.

Naj nub nuov, tseem muoj tej tug tuobNeeg ntseeg tas lub nplajTeb aav taj7 hab nwg tsi kheej le 1 txha ntseeg.
Mej ho xaav saib maj, pivTxwv tas peb nyob ruo tebChaws LosTsuos, hab peb yuov moog ruo MesKas. YogTas nwg taj tag nuo, caag peb tuoj ruo MesKas, peb moog ruo saab nub tuoj losSis ruo saab nub poob los peb kuj tuoj txug tuobYaam. Qhov nuov qha tau tas nwg yuov tsum kheej haLe yog qhov tseeb.

Picture\Planet\moon.jpg
Hli 
NoobNyoog: 4,530,000,000 xyoo
Cheeb: 1,079 mais, hab nwg miv dluo aav 1/4 zag.
No: -233°C
Suv: 123°C
Dleb ntawm aav: 238,900 mais

Lub hli tsi yog 1 lub nplajTeb vim tas nwg txuj kaab ncig yog caum lub nplajTeb aav xwb. Nwg yog 1 lub satellite nyob ruo nplajTeb aav, hab nwg yog lub luj nyob chaw 5 taagNrho ruo cov satellite kws muoj ruo cov nplajTeb ncig caum lub nub.
Lub hli moog 27.3 nub leMaam thoob 1 ncig. Nwg tsi ncig le nplajTeb aav es peb haLe pum nwg tuob saab qub xwb. Nwg caum lub nplajTeb aav le kws muob 1 txuj hluo khi 1 tug tsaj ruo ntawm tug tswg es nwg pheej moog ncig tug tswg.
Nwg tsi muoj cov nplaim ci le lub nub. Qhov kws peb pum nwg ci ntawd yog cov nplaim ci thaws ntawm lub nub kws moog raug nwg xwb.

Thaum peb tseem yog mivNyuos yau hab nyob ruo tebChaws LosTsuos, peb tej quosLaug tau txwv kuos peb tsi xob taw teg ruo lub hli vim tas yog taw le hov tes yug pw tsim lug, nwg yuov hlais yug lub pobNtseg.
NwgNuov, peb neem taw teg npaum le caag los yeej tsi muoj tseeb le has.
DluoLe hov, Moob muoj 1 zaaj paajLug tas: "Muoj 10 lub nub tsi cuog le 1 lub hli, muoj 10 leej tub tsi cuog le 1 leej txi". Qhov nuov txhais tas tug quosPuj txawm yuov muoj 10 leej tub los yeej zoo tsi npaum le nwg muoj 1 tug quosYawg.

Picture\Planet\SolarEclipse.jpg
Dlaab Noj Nub Hab Noj Hli
Yug tsi paub tes yug tas dlaab noj nub hab noj hli, tuobSis qhov tseeb yog puob cov dluob ntxoovNtxoo thaiv xwb.
Txhuo hli, dlaab tsi noj nub hab tsi noj hli 1 zag txawm tas puob nyob uo 1 kaabSaab vim yog puob nyob 1 lub sab hab 1 lub qeg.

Thau u, lub sijHawm dlaab noj nub losSis dlaab noj hli, peb cov quosLaug tau zum zeb qhuov, tuov cug qhuov dlaajDlawgCug, dlaajDlawgCug hab tshoob phom nrov pigPaag ruo sau ntuj kuos dlaab ntshai.
Tsi taag le hov xwb, tseem muoj tej tug tuobNeeg tau uo neeb hab uo yaig thov kuos lub nub losSis lub hli rov tawm tuoj ntxiv moog lawm yaav tom ntej. Puob tau uo tej xwmTxheej le hov vim ntshai txug tas lub ntuj yuov kawg es nwg tsi muoj ntxiv lawm.

Dlaab Noj Nub
Lub koomHum NASA tau teev 2 phau ntawv txug dlaab noj nub, phau 1 muoj cov caij dlaab noj nub ntev 5,000 xyoo ruo 4,000 xyoo dlhau lug hab 1,000 xyoo ruo yaav tom ntej, phau 2 muoj cov caij ntev 10,000 xyoo ruo 6,000 xyoo yaav taag lug hab 4,000 xyoo ruo yaav pegSuob.

Dlaab noj nub yog nub hli xab kws lub hli nyob huv nruob nraab ntawm lub nub hab nplajTeb aav. Lub sijHawm ntawd, lub nub nyob ruo saab nub tuoj, lub hli nyob huv nruob raab es nwg lug thaiv lub nub lawm.
Cov sijHawm dlaab noj nub tuobLu dluo le dlaab noj hli vim tas lub hli tug dluob ntxoovNtxoo mivAiv dluo nplajTeb aav tug.

Picture\Planet\LunarEclipse.jpg
Dlaab Noj Hli
Dlaab noj hli yog nub hli nraa losSis hli nraab kws nplajTeb aav nyob nruob nraab ntawm lub nub hab lub hli.
Lub sijHawm ntawd, lub nub nyob ruo saab nub poob, nplajTeb aav nyob huv nruob nraab, hab lub hli nyob ruo saab nub tuoj, tes nplajTeb aav lug thaiv nub cov dluob ci ruo lub hli lawm.
Cov sijHawm dlaab noj hli ntev dluo le dlaab noj nub vim tas nplajTeb aav tug dluob ntxoovNtxoo luj dluo hli tug. Vim tug dluob ntxoovNtxoo luj dluo es peb haLe pum dlaab noj hli ntau zag dluo dlaab noj nub.

Picture\Planet\solarsystem2.jpg
Xaus
Kawg nuov, kuv caSab tas peb kawm tau tej yaam ntxiv.
Thov kuos peb txhuo tug tsuos ntsib kev noj qaab, nyobZoo hab kev thaajYeeb nyobXeeb. Peb maamLe sis ntsib dluo lwm~b zag, hab uo tsaug ntau7 hvos!
